Uloga knjižnice u školskom kurikulumu

 

Dinamični i inkluzivni model odgoja i obrazovanja temelji se na ideji cjeloživotnog učenja,omogućenom razvojem novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Školska knjižnica jeključna poveznica ostvarivanja kompetencija cjeloživotnog obrazovanja i međupredmetnih sadržaja u okviru školskog kurikuluma. Ona je informacijsko, medijsko, kulturno i komunikacijsko središte škole, mjesto razvoja osobnog i kulturnog identiteta učenika.Namijenjena je svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i stručna potpora svimnastavnim, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima.

Zadaće suvremene školske knjižnice u sastavu školskog kurikuluma je osigurati pristup izvorima znanja koji će učenika potaknuti na učenje, samostalno istraživanje, iskustveno učenje i omogućiti im stjecanje stvaralačkog iskustva pri uporabi i kreiranju informacija.

Nositelj djelatnosti školske knjižnice je školski knjižničar od kojeg se očekuje profesionalni pristup u komunikaciji i radu, sposobnost razumijevanja korisničkih potreba te posjedovanje informacijskih vještina i znanja o svrsishodnoj i kvalitetnoj uporabi informacija. Djelatnost knjižničara obuhvaća neposrednu odgojno-obrazovnu djelatnost, stručnu-knjižničnu te kulturnu i javu djelatnost.

 

 Knjižnično-informacijski i medijski odgoj i obrazovanje

 

 Odgojno-obrazovna funkcija školske knjižnice u suvremenom informacijskom okružju, u kojem se znanje i nove spoznaje šire velikom brzinom, postaje sve relevantnija i neophodna za aktivno i kreativno uključivanje pojedinca u društvo znanja.Neposredno uključivanje školske knjižnice u školski kurikulum provodi se kroz modul Knjižnično-informacijski odgoj i obrazovanja, a posredno u sklopu međupredmetnog povezivanja. Program knjižnično-informacijskog i medijskog odgoja i obrazovanja (KIMOO) provodi se kroz tri područja:

a) čitanje

b) informacijska pismenost

c) kulturna i javna djelatnost

 

 

Međupredmetna povezanost
 

Timskim radom školskog knjižničara i nastavnika omogućuje se međupredmetno povezivanje sličnih ili zajedničkih nastavnih sadržaja.
Aktivnosti školske knjižnice u korelacijskom pristupu prema drugim predmetima odnose se na sljedeće:

 

• sudjelovanje u zajedničkom planiranju tema

• realizaciju nastavnog sata sa zadanom temom

• izradu referata ili uradaka na zadanu temu

• provođenje projekata

• uvodne sate iz pojedinih predmeta, tema ili cjelina

• satove sinteze iz pojedinih cjelina i prezentacija projekta

• organizacija predavanja i radionica za učenike, nastavnike i roditelje

 

Metode i oblici rada:

 

• radionica za interesnu skupinu učenika

• radionica za učenike pojedinih razrednih odjela

• radionica za učenike s teškoćama u čitanju i pisanju

• nastavni dan u školskoj knjižnici

• književni susret- predstavljanje knjiga

• izrada biltena,preporučenih popisa literature, bibliografije

• izložbe (knjiga, časopisa, plakata, slika, fotografija, učeničkih radova i dr.)

• organiziranje susreta s osobama koje izlažu određenu temu

• pokretanje projekata koji timski okupljaju učenike i nastavnike

• organiziranje parlaonica, debata i forum skupina na određenu temu